Jednostrana ishrana bogata životinjskim namirnicama-meso, jaja i sir-
može doprineti srčanom oboljenju, moždanom udaru, i smrti do koje dolazi
usled stvaranja supstance koja izaziva aterosklerozu
zvanu ТМАО.
Uz pomoć nekih crevnih bakterija,
holin i karnitin, za koje je pronadjeno da su koncentrisani u životinjskim proizvodima,
mogu da se konvertuju u ТМАО.
Ali, čekajte malo:
Mislio sam da ateroskleroza, otvrdnjavanje arterija,
znači naslage holesterola.
Holesterol je i dalje kralj.
ТМАО izgleda da samo ubrzava proces.
ТМАО čini se, povećava sposobnost inflamatornih ćelija
u aterosklerotskom plaku u zidu arterije
da se vežu za LDL holesterol, što ih čini više sklonim
proždiranju tog holesterola.
Dakle, to je samo još jedan deo slagalice
oko toga kako holesterol uzrokuje srčanu bolest.
I, ТМАО ne samo da pogoršava aterosklerozu,
doprinoseći moždanim udarima i infarktima,
već uzrokuje zastoj srca i zastoj bubrega.
Ako pogledate grupu sa zaista visokim rizikom,
kao dijabetičari posle srčanog udara,
skoro svi oni koji su krenuli sa visokim ТМАО u krvi
završili su sa razvijenom srčanom insuficijencijom u roku od 2000 dana-
oko 5 godina,
dok je samo oko 20% onih koji su krenuli sa srednjim nivoom
u krvi, razvilo srčanu insuficijenciju,
a nijedan u grupi sa niskim TMAO.
Ne samo da oni sa srčanom insuficijencijom
imaju viši nivo TMAO od kontrolne grupe,
i da oni sa lošijim stanjem srca imaju viši nivo
od onih sa lakšim stadijumom bolesti,
ako pratite ljude sa zastojem srca tokom vremena,
u roku od 6 godina, polovina onih koji su imali najviši nivo
su bili mrtvi.
Ovaj nalaz se od tada potvrdio
i u druge dve nezavisne populacije pacijenata sa srčanom insuficijencijom.
Pitanje je, zašto?
Malo je verovatno da bi to bila samo dodatna ateroskleroza,
jer za to su potrebne godine.
Kod većine onih koji umiru od srčanog zastoja, srčani mišić jednostavno otkaže
ili postoji fatalni srčani ritam;
pa možda TMAO ima toksičan efekat van toga da
samo ubrzava nakupljanje holesterola.
Sta je sa otkazivanjem bubrega?
Osobe sa hroničnom bolešću bubrega su posebno izloženi povećanom riziku
za razvoj kardiovaskularnih bolesti,
smatra se zbog raznolikog niza uremičnih toksina.
To su toksini koji se normalno filtriraju napolje
kroz bubrege u urin, ali mogu se nagomilati
u krvotoku, kako funkcija naših bubrega opada.
Kada mislimo na uremične toksine, obično mislimo na toksične nusprodukte
proteina koji se razgradjuje u našim crevima,
zbog čega je posebno napravljena biljna dijeta
bila korišćena decenijama u lečenju hroničnog zastoja bubrega.
Oni koji se hrane vegetarijanski formiraju manje od polovine
ovih uremičnih toksina, pre svega.
Ali to nisu jedini uremični toksini.
TMAO od raspadanja holina i karnitina,
uglavnom u mesu i jajima, može povećati rizik od srčanih bolesti
i kod pacijenata sa obolelim bubrezima očigledno snižavajući regulaciju
transporta obrnutog holesterola,
što znači da podrivaju pokušaj našeg tela da povuče
holesterol iz naših arterija.
I zaista, kako naša funkcija bubrega postaje lošija,
tako se nivo TMAO povećava,
a ti povišeni nivoi su u korelaciji sa količinom plaka
koji blokira arterije u srcu.
Ali, ako dodje do transplantacije bubrega, i bubreg dobro radi,
možete ponovo spustiti nivo TMAO.
Dakle, mislilo se da je TMAO neka vrsta biomarkera
za otkazivanje funkcije bubrega.
Ali onda, objavljena je ova studija sa Framingham Heart Study,
koja je utvrdila da povišeni holin i TMAO nivoi
medju pojedincima sa normalnom bubrežnom funkcijom predvidjaju povećani rizik
za razvoj hronične bolesti bubrega,
sugerišući da je TMAO ujedno i biomarker i toksin bubrega, sam po sebi.
Zaista, kad pratite bubrežne bolesnike tokom vremena
i procenjujete njihov rizik od smrti,
oni sa visokim TMAO, čak i sa kontrolisanom funkcijom bubrega,
živeli su znatno kraći život,
ukazujući da je to ishranom prouzrokovani mehanizam za razvoj
ožiljaka na bubrezima i disfunkcije,
snažno ukazujući na potrebu da se preventivni napori fokusiraju
na dijetetske modifikacije.
Kako bi to izgledalo?
Pa, možda bi trebalo da smanjimo izvore TMAO u ishrani,
kao što su neke vrste morskih riba, jaja i meso.
Ali to zavisi od toga kakvu vrstu crevnih bakterija imate.
Sećate se, možete dati veganu biftek, ali one i dalje neće stvoriti TMAO,
jer nisu bile uzgajane
bakterije koje se hrane karnitinom u njegovim crevima.
Istraživači se nadaju, ipak, da će jednog dana naći način
da ponove efekte vegetarijanske ishrane
selektivnim prebioticima, probiotikom, ili antibiotskim terapijama.